~Mrvice~

~Mrvice~

15. август 2013.

V mjesec

Juče nam je bio peti mjesec i mama se opet malo igrala sa fotografisanjem i smišljanjem raznoraznih pjesmica koje su meni zanimljive i samo se smješkam jer je ipak to moja mama, ma kako one zvučale. 
Ipak ih moramo dokumentovati da se jednog dana kad porastem mogu smijati....

 Vitamini, vitamini činite mi se jako fini,
Šarenih ste boja pa se množi mašta moja,
Ali kušaću vas tek sljedećeg ljeta, što ja prava šteta.

Inače sam veoma dobar dječak, navikao sam se da klopam na svaka tri sata i pojedem čak 90 ml u cugu kako inače moj tata kaže...Volim sve šarmirati mojim smješkom, ali nekako mi je najmilije da ga uputim svom Filipu jer me on toliko zasmijava svojim glupostima da prosto pukneš od smijeha...Mama mi je previše nježna, ali joj uputim par smješkića...a tata...joj, tata je ogroman čovjek, kada me u nebesa digne kao neku junačinu, prvo se strašno prepadnem, ali onda mu se nasmijem da me pusti..
I tako...dan za danom rastem. Prije tačno mjesec dana sam imao 3360 grama a sada čitavih 4400 grama i moja doktorica kaže da je jako zadovoljna sa mnom, a kad ona to kaže onda je to tako. Zdrav sam, što je veoma bitno zar ne? I mama me i dalje svaki dan maltretira nekim silnim vježbicama. Te glava, te noge...da, da čak mi i nožne prste dira što je prosto nenormalno za moj pojam...Bunim se, ali je ona jako naporna, kao i svaka mama. A šta da radim, prepustim se, pokušavam ja da se dernjam iz sveg glasa, ali ne pomaže, šta da vam drugo kažem.
Odoh sada...malo sam ogladnio.
Sve vas lijepo pozdravljam...
Viktor.